Župni oglasi 8. nedjelja kroz godinu

STUDENTSKI UTORAK

Na prvi utorak u mjesecu, 4. 3. 2014. bit će, poslije studentske mise u 18 h, predavanje na temu Zašto pucaju veze? Mladima će se približiti važnost moralne odgovornosti i predbračne čistoće koji su uvjet za sretan brak i zdravu obitelj. S tim u vezi, mladima će se također pojasniti, (da se poigramo riječima) “zašto su neke veze bez veze?” Pozivamo studente i mlade da dođu.

Prije dva tjedna mladima je prikazan film “Ljubav bez žaljenja” (svjedočanstvo jednog para koji je o predbračnoj čistoći). Osamdesetak studenata bilo je veoma zadovoljni prikazanim filmom.

PEPELNICA ILI ČISTA SRIJEDA

Na čistu srijedu ili pepelnicu, 5. 3. 2014. počinje korizma. Taj dan je obvezni post i nemrs. Na misi u 18 h bit će blagoslov pepela i pepepljanje kao znak našeg obraćenja u korizmenom vremenu. Do obraćenja se dolazi postom, pokorom, molitvom i djelima ljubavi. Pepeo je načinje od maslinovih grančica od prošle godine. Inače, nemrs je prema kanonskim propisima obvezan u sve petke korizmenog vremena.

 KATEHEZA ZA MLADE

U srijedu, na Pepelnicu, 5. 3. 2014. u 20 h imat ćemo katehezu za mladi e iz pokreta BIOS i one mlade koji su se prijavili za hodočašće u Dubrovnik. To je treća od osam kateheza koje trebamo obraditi.

KLANJANJE ZA SVEĆENIČKA ZVANJA

U četvrtak, 6. 2. 2014. u 17,30 h bit će klanjanje  na kojemu molimo za svećenike i nova svećenička zvanja.

POBOŽNOST KRIŽNOGA PUTA

Svakog korizmenog petka i svake korizmene nedjelje bit će pobožnost križnoga puta u 17,30 h. Dođite i sudjelujmo s Isusom na njegovu križnom putu.

OBITELJSKO KLANJANJE I PREDAVANJE

U četvrtak, 13. 3. 2014. u 17,30 h imamo klanjanje i molimo za naše obitelji. Poslije mise u 18,30 h bit će predavanje za obitelji koje su se učlanile u obiteljski pokret KUĆNA CRKVA. Na ovo predavanje pozivamo i druge mlade bračne parove. Za vrijeme predavanja animatori će paziti na djecu. Tema predavanja je: Bit ću ti vjeran u dobro i zlu.

KRŠTENJE U NAŠOJ ŽUPI

Danas, u nedjelju, 2. 3. 2014. na misi u 10 h sakrament krštenja prima Ivano Čović-Stanić. Rodio se u Mostaru, 3. 1. 2014. Roditelji su mu Mario i Snježana r. Marijanović. Kum mu je Ivan Čović-Stanić, a krstitelj don Krešo Puljić, župnik.

NAŠI  DAROVATELJI

Za crkvu (KM): Ivan Musa 100, Zdravko Soldo 100, Obitelj I. Krtalića 50, Luka Buljan 30, Ivano Čović-Stanić 100.

Za redovinu (KM):

Župni caritas (KM):

Za Glasnik (KM): Katarina Jurić 10, Dragana Čuljak 10, Zdravka Raič 10.

Svim dobročiniteljima iskreno zahvaljujemo i u svetim misama Bogu ih prikazujemo.

RASPORED SVETIH MISA

 Nedjelja, 2. 3.  2014. // 8. N./GODINU

Mise su u: 8 h, 10 h i 18 h

 Ponedjeljak, 3.  3.

18 h - Iva Knezović za †oca BOŽU te pokojne iz obitelji Drmić i Beljan

 Utorak,  4. 3.

 18 h - Davorko Pekić i djeca za †suprugu BILJANU

Srijeda, 5. 3., PEPELNICA, post i nemrs

 18 h - Luca Pejić za ††roditelje MARKA i   VIDU te bake i djedove

 Četvrtak, 6. 3.

18 h - Tonko Suton za ††LUCU i GRACIJELU Jukić

 Petak, 7. 3.

 17,30 - Pobožnost križnog puta

 18 h - Marko Bogdan za ††IVANKU i ZORKU Talić

Subota,  8. 3.

18 hKći Sanja i obitelj za †SLAVKU Šunjić (1. oblj.)

RASPORED SVETIH MISA

Nedjelja, 9. 3.  2014., 1. KORIZMENA

Mise su u: 8 h, 10 h i 18 h.

17,30 h Pobožnost križnog puta

Ponedjeljak,  10. 3.

18 h - Ivanka Gašpar za ††roditelje NIKU i MANDU Vasilj

18 h - Sinovi za †majku MILKU Parać

Utorak, 11. 3.

 18 h - Ivica Pavlović za ††stričeve IVANA i NIKOLU te tetke ANICUi  ZORU

Srijeda, 12. 3., kvatre

18 h - Obitelj Branka Marića za ††STOJANA i MANDU te ostale pokojne

 Četvrtak, 13. 3.

 18 h - Sestra Mara za †JURU Crnjca

Petak, 14. 3., kvatre

17,30 - Pobožnost križnog puta

18 h  - Pavica Čuljak i obitelj za ††roditelje MILKU i ILIJU te braću MARIJANA i IVANA

 Subota,  15. 3., kvatre

 18 h - Obitelj za †JOZU Marića 

KORIZMA - VRIJEME POSTA I OBRAĆENJA

Na Pepelnicu ili Čistu srijedu, koja ove godine počinje 5. ožujka, u Katoličkoj crkvi započinje korizma, četrdesetodnevna priprava za Uskrs. Od kraja 11. stoljeća vjernici se na taj dan posipaju pepelom od blagoslovljenih maslinovih ili palminih grančica. Taj pepeo označava ozbiljnost i pokoru čime je obilježeno cijelo korizmeno vrijeme, te nadu u uskrsnuće. Od 5. stoljeća u središtu priprave za Uskrs je post, a budući da nedjeljom nitko ne treba postiti, početak vremena posta pomaknut je u 6. ili 7. stoljeću sa šeste nedjelje prije Uskrsa na srijedu koja je prethodila toj nedjelji.

Pepelnica ili Čista srijeda i Veliki petak jedini su dani u godini kada Crkva propisuje strogi post i nemrs. Post, koji je propisan za Pepelnicu i Veliki petak, znači da se katolici od 18. do 60. godine života (s izuzetkom bolesnika) taj dan smiju samo jednom do sita najesti, što ne isključuje i druge oblike odricanja (gledanje TV, izbjegavanje zabava i sl.). Nemrs, koji je propisan za sve petke u korizmi, znači odricanje od mesa toplokrvnih životinja, a obvezuje sve vjernike koji su navršili 14 godina. Za sve katolike Crkva u korizmenom vremenu propisuje “molitvu, post i dobra djela”.

Tko post shvati kao zakon, dovoljno je da izvrši to što Crkva od njega traži. No, brojni se kršćani u korizmi odreknu svih 40 dana nečega što im je osobito drago, npr. mesa, alkohola, cigareta i gledanja televizije. Ozbiljni kršćani u korizmi ne slušaju zabavnu glazbu nego klasičnu i ozbiljne govorne programe. Neki si kršćani zadaju osobitu pokoru, odluče osloboditi se nekoga grijeha i pogreške, u svoj život nastoje uvesti neku korisnu naviku. Tijekom korizme pokušaju biti vrijedni u poslu, samozatajni, strpljivi prema svojini ukućanima, šutljivi i vrijedni. Velik broj kršćana odluči da će u korizmi svaki dan desetak minuta čitati Sveto pismo. Brojne su obitelji koje u korizmi odluče da će navečer uvesti obiteljsku molitvu, ili da će svaku večer zajednički u obitelji moliti krunicu. Jedni odluče na početku i na kraju korizme dobro se ispovjediti, i tako u te dane biti osobito čistima. Djeca obično odluče da će se tih dana odreći slatkiša i bombona. Ima mladića i djevojaka koji će se u korizmi odreći izvanjskih načina izražavanja svoje ljubavi, poljubaca i zagrljaja, ima bračnih drugova koji odluče da će u korizmi govoriti jedno o drugom samo pozitivno i dobro. Neki odluče svaki dan, ili pak nekoliko puta tjedno, poći na svetu misu. Drugi pak odluče na početku korizme da će svaki dan naći pola sata vremena za molitvu, za razgovor s Bogom, za ozdravljivanje svoga duha, za liječenje svoje savjesti, intelekta i srca.

Svi su dakle pozvani da u korizmi nešto posebno naprave, da zaoru neku osobitu brazdu svoga života, i posiju novo sjeme u svoje dane, mjesece i godine. Nad svima, već na Pepelnicu, lebdi Isusova riječ koja zove: »Obratite se i vjerujte Evanđelju«. Zato se i kod posipanja blagoslovljenim pepelom na Pepelnicu kaže onome koga se pepeli: »Sjeti se čovječe da si prah i da ćeš se u prah vratiti«. Ili pak druga rečenica: »Obrati se i vjeruj Evanđelju«.

Pepelnica je ostala kao spomen na pokoru koju su činili Židovi tijekom svoje povijesti. Veliki sveci i pokornici Starog zavjeta znali su se obući u kostrijet od grube konoplje, posuti glavu pepelom, i leći u prah u znak da su sagriješili i da žele popraviti svoj život. Prah označuje da je čovjek bez Boga samo gomila praha koja se raspadne i zauvijek nestane. Tek u Božjoj svemoći i ljubavi taj prah postaje čovjekovo tijelo i duša, i neraspadljiv, besmrtan i vječan. Zato taj prah koji se zove čovjek i koji je smrtan i loman treba neprestano Božju prisutnost i snagu Duha Svetoga da učini čovjeka nepobjedivim i besmrtnim.               Vrijeme priprave za Uskrs završava na Veliku subotu, točnije Vazmenim bdjenjem, a 40 dana je izabrano prema novozavjetnom zapisu o Isusovu 40-dnevnom postu u pustinji, no simbolički se uz taj broj vezuje i 40-godišnje putovanje Izraela u obećanu zemlju. Crkva ističe kako korizmeni post ne znači samo odricanje od ukusnih – mesnih i začinjenih – jela, nego ponajprije prekid sa svakodnevnim lošim navikama. Post je ponajmanje sredstvo kozmetičkog karaktera i u njegovu bitnu sastojnicu ubraja se duhovni značaj pokorničkih djela.

Korizma koja počinje na Pepelnicu vrijeme je velikih obećanja i nada. Tada bi trebalo napraviti zaokret života. Najprije odreći se grijeha, priznati ih i oprostiti onima koji su te povrijedili. Zatim zamoliti neka Duh Sveti ispuni prostore duše, zamoliti Boga neka osvježi i izliječi dušu, tijelo i duh, a onda početi živjeti pozitivno i vidjeti da je zaista moguće biti sasvim drugačiji čovjek, svet, da je moguće svega se odreći i biti slobodan u srcu, da je moguće prihvatiti život s križevima, mukama, smrću i bolestima, te postati zdrav, vječan i neuništiv. Tko je dobro iskoristio korizmu, taj postaje iskusni kršćanin, vjernik i čovjek. Tako Uskrs na kraju korizme postaje ne samo slavlje Isusova uskrsa i nade u naš, nego također novi početak, proljeće vlastitog života, proljeće zdravlja, humanosti i plemenitosti.

U svojim korizmenim porukama katolički biskupi diljem svijeta pozivaju vjernike da u vrijeme priprave za Uskrs više promišljaju svoju vjeru i pripadnost Kristu, učvrste svoju povezanost sa Crkvom te da se više posvete svojoj obitelji i ljudima oko sebe, posebno onima kojima je na bilo koji način potrebna pomoć. Vjernici su pozvani da novac i druga sredstva koje su prikupili u dane posta i nemrsa daruju za dobrotvorne svrhe namijenjene onima koji su u nevolji, a u Zapadnim zemljama uobičajene su i korizmena prikupljanja za potrebite. Hrvatski naziv korizma dolazi od latinskoga korijena quadragesima, što znači četrdesetdnevnica. (kta)

Natrag