Okružnice i napomene za Uskrs 2020.

MOSTARSKO-DUV ANJSKA i TREBINJSKO-MRKANSKA BISKUPIJA
BISKUPSKI ORDINARIJAT MOSTAR
Ulica nadbiskupa Čule bb., pp. 54 - 88000 MOSTAR
(tel. ++387/36/334-050; fax: 334-080; e-mail: cbismo@gmail.com)

Mostar, 1. travnja 2020.
Prot.: 317/2020.

ŽUPNICIMA HERCEGOVAČKIH BISKUPIJA
Slavlja Velikoga tjedna, 2020.

Velečasni župniče!

U prilogu dostavljamo kopije Odredaba Svete Stolice u vezi sa slavljem Velikoga tjedna u ovim izvanrednim okolnostima pandemije, a mi smo ih objavili na našem portalu.

U Dekretima od 19. i 25. ožujka 2020. kaže se da se u katedralama i župnim crkvama trebaju slaviti sv. Mise i obredi Velikoga tjedna, bez okupljanja naroda, ali da vjernici trebaju znati kada su sv. Mise i obredi u njihovoj župnoj crkvi.

Koliko će vjernici osobno i nazočno moći sudjelovati u tim sv. obredima, ovisi o situaciji i o odredbama pojedinih stožera u pojedinim zemljama svijeta.

Ako župnik ozvuči dvorište, možda bi moglo pratiti i više vjernika s velikim razmakom. Hoće li neki stožeri za Uskrs ublaživati postojeće odredbe, vidjet ćemo. Svakako, nužno je poštovati i znamenku, i posebno odstojanje, i nerukovanje, i ostale propise. Vidiš i sam da Kongregacija u svome Dekretu kaže da nudi i ažurira smjernice i prijedloge, jer situacija nije jednaka u svim zemljama.

U Dekretima se daje mogućnost da se Misa posvete ulja odgodi za povoljnije vrijeme.

Mi odgađamo Misu posvete ulja. Pretpostavljam da svaka župa ima dovoljno svetoga ulja. Ako koja nema, lako će se župnik snaći za podjelu sakramenta krsta ili s obzirom na blagoslovljeno ulje za bolesničko pomazanje. U ovim uvjetima svete se krizme odgađaju do pogodne prilike i obavijesti.

Sve ostalo prema Dekretima Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, uključujući i Prilog Dekretu br. 155/20., od 30. ožujka ove godine.

Sve u prilogu.
Za svako daljnje tumačenje stojimo na raspolaganju
Srdačan pozdrav i Sretan Uskrs svim

Ratko Perić, biskup

KONGREGACIJA ZA BOGOŠTOVLJE I DISCIPLINU SAKRAMENTA
Br. 154/20

DEKRET
U vrijeme COVID-19 (I)

U ovo teško vrijeme u kojem živimo zbog pandemije virusa Covid-19, i s obzirom na ograničenja zajedničkih liturgijskih slavlja u crkvi, prema uputama biskupa za njihove biskupije, na ovu Kongregaciju došli su upiti o neposrednoj proslavi svetkovine Uskrsa. Stoga se daju sljedeće upute s prijedlozima za biskupe.

1. Datum Uskrsa. Uskrs je srce cijele liturgijske godine i nije samo jedna od svetkovina koja ima prednost pred ostalima. Vazmeno trodnevlje, budući da se slavi tijekom tri dana kojima prethodi korizma, a okrunjuje se svetkovinom Pedesetnice (Duhova), ne može biti prebačeno na drugo vrijeme.

2. Misa posvete ulja. Uzimajući u obzir konkretnu situaciju u različitim zemljama, biskup ima mogućnost odgoditi ju za kasniji datum.

3. Upute za Vazmeno trodnevlje. Gdjegod su civilne i crkvene vlasti donijele ograničenja, Sveto (vazmeno) trodnevlje mora biti slavljeno na sljedeći način:

Biskupi će dati upute, koje će potvrditi biskupska konferencija, tako da u katedralama i župnim crkvama, bez sudjelovanja vjernika, biskup i župnik mogu proslaviti liturgijska otajstva Vazmenog trodnevlja. Vjernici bi trebali biti obaviješteni o vremenu početka slavlja kako bi se molitvom, u svojim domovima, mogli pridružiti slavlju. U ovoj prilici, korisni su televizijski ili internetski prijenosi "u živo" (ne snimke).
Biskupska konferencija i pojedine biskupije pobrinut će se da se osiguraju materijali za obiteljsku i osobnu molitvu.

Veliki četvrtak. U katedralama i župnim crkvama, gdje god za to postoji stvarna mogućnost, utvrđena od nadležnih, svećenici na župama mogu slaviti Misu večere Gospodnje. Iznimno na ovaj dan, svim svećenicima se daje dopuštenje da na prikladnom mjestu slave misu bez sudjelovanja naroda. Obred pranja nogu, koji je već dan na izbor, se izostavlja. Izostavlja se i procesija na kraju Mise večere Gospodnje, a Presveti Sakrament neka se čuva u svetohraništu. Svećenici koji nisu u mogućnosti slaviti Misu, molit će Večernju (usp. Liturgija časova).

Veliki petak. U katedralama i župnim crkvama, gdje god za to postoji stvarna mogućnost, utvrđena od nadležnih, biskup ili župnik slavit će obred Muke Gospodnje. Za sveopću molitvu biskup će imati zadaću odrediti posebnu nakanu za bolesne, pokojne i za one koji se osjećaju izgubljeno ili prestrašeno (usp. Rimski misal, str. 187, br. 12).

Uskrsna nedjelja

Vazmeno bdjenje. Neka se slavi u katedralama i župnim crkvama, gdje god za to postoji stvarna mogućnost, utvrđena od nadležnih. Na početku bdjenja, ispušta se paljenje vatre, vazmena svijeća je upaljena, ispušta se procesija sa svijećom i odmah slijedi Hvalospjev vazmenoj svijeći. Zatim slijedi Služba riječi. U krsnoj službi zadržava se samo obnova krsnih obećanja (usp. Rimski misal, str. 226, br. 46). Slijedi euharistijska služba. Oni koji nemaju apsolutno nikakvu mogućnost da sudjeluju u Vazmenom bdjenju koje se slavi u crkvi, neka mole Službu čitanja za Uskrs (usp. Liturgija časova).

Za samostane, sjemeništa i redovničke zajednice, odlučuje dijecezanski biskup. Izrazi pučke pobožnosti i procesije koje obogaćuju dane Svetoga (Velikoga) tjedna i Vazmenog trodnevlja, po sudu dijecezanskog biskupa mogu biti prebačeni na drugi prikladan dan, npr. 14. ili 15. rujna.

Po nalogu Vrhovnog Prvosvećenika, samo za 2020. godinu.
Iz Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata,
19. ožujka 2020., svetkovina svetoga Josipa, zaštitnika Crkve

Robert kardinal Sarah, prefekt
Arthur Roche, nadbiskup i tajnik

KONGREGACIJA ZA BOGOŠTOVLJE I DISCIPLINU SAKRAMENTA
Br. 154/20

DEKRET
U vrijeme Covida-19 (II)

Imajući u vidu brzinu razvoja pandemije Covid-a 19 i uzimajući u obzir zapažanja koja su nam pristigla od Biskupskih konferencija, ova Kongregacija nudi ažurirane opće smjernice i prijedloge koje smo već dali biskupima u prethodnom dekretu od 19. ožujka 2020.

Budući da se datum Uskrsa ne može prenositi, u zemljama pogođenima bolešću gdje su predviđena ograničenja okupljanja i kretanja osoba, neka biskupi i svećenici slave obrede Svetoga Tjedna bez okupljanja naroda i na odgovarajućem mjestu izbjegavajući koncelebraciju i ispuštajući pružanje mira.

Neka vjernici budu obaviješteni o vremenu početka slavljenja na način da se mogu uključiti u molitvu iz vlastitih domova. Mogu biti od koristi i izravni prijenosi preko društvenih sredstava priopćivanja, neregistrirani. U svakom slučaju važno je posvetiti određeno vrijeme molitvi s posebnim naglaskom na Božanski časoslov.

Biskupske konferencije i pojedine biskupije neka ne propuste ponuditi pomagala kako bi pomogli obiteljskoj i osobnoj molitvi.

1. Cvjetnica. Proslava svečanog ulaska Gospodinova u Jeruzalem neka se slavi u nutarnjem dijelu crkava. U katedralama neka se prilagodi slavlje prema drugom načinu koju predviđa Rimski Misal, a u župnim crkvama i drugim mjestima treći način.

2. Misa krizme. Procjenjujući svaki konkretni slučaj u različitim zemljama, Biskupske konferencije mogu dati upute o eventualnom prijenosu na drugi datum.

3. Veliki Cetvrtak. Obred pranja nogu, koji je ionako neobavezan, se izostavlja. Na kraju Mise Večere Gospodnje, neka se izostavi procesija i Presveto neka se čuva u tabernakulu. Taj dan iznimno se dozvoljava svećenicima mogućnost slavljenja Mise na odgovarajućem mjestu, bez okupljanja vjernika.

4. Veliki Petak. Biskupi će se pobrinuti da u Općoj molitvi dodaju posebni zaziv za one koji se nalaze u vrlo teškom stanju, za bolesne, za pokojne (usp. Rimski Misal). Čin klanjanja križu poljupcem neka se ograniči samo na služitelja.

5. Vazmeno bdijenje. Neka se slavi isključivo u katedralama i župnim crkvama. U krsnoj liturgiji neka se zadrži samo Obnova krsnih obećanja (usp. RM).

Sjemeništa i svećenički zavodi, samostani i redovničke zajednice neka se drže uputa ovoga Dekreta.

Pučke pobožnosti i procesije, koje obogaćuju dane Svetoga Tjedna i V azmenoga Trodnevlja, prema prosudbi mjesnoga biskupa, mogu biti odgođene za druge prikladnije dane, npr. 14. i 15. rujna.

Prema nalogu pape Franje samo za ovu 2020. godinu!
Iz Ureda Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, 25. ožujka 2020., na svetkovinu Blagovijesti.

Robert kardinal Sarah, prefekt
Arthur Roche, nadbiskup i tajnik

Po odredbi Svete Stolice (Prilog Dekretu Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, br. 155/20., od 30. ožujka 2020.) neka se doda ovaj zaziv na

VELIKI PETAK U SVEOPĆOJ MOLITVI

9 b. Za one koji pate u vrijeme pandemije

Molimo za sve, koji trpe od posljedica sadašnje pandemije, da Bog Otac udijeli zdravlje bolesnima, snagu medicinskom osoblju, utjehu obiteljima i spasenje svim žrtvama koje su umrle.

Molitva u šutnji. Zatim svećenik:

Svemogući i vječni Bože, sigurno utočište patnika, samilosno pogledaj nevolje svojih sinova i kćeri, koji trpe zbog ove pandemije; bol olakšaj bolesnicima, snagu daj onima koji se za njih brinu, u svoj mir prihvati one koji su umrli i, kroz cijelo vrijeme ovog iskušenja, učini da svatko nađe utjehu u tvom milosrđu.
Po Kristu Gospodinu našemu.
O.Amen.

MOSTARSKO-DUVANJSKA i TREBINJSKO-MRKANSKA BISKUPIJA
BISKUPSKI ORDINARIJAT MOSTAR
Ulica nadbiskupa Čule bb., pp. 54 - 88000 MOSTAR
(tel. ++387/36/334-054; e-mail: cbismo@gmail.com)

Mostar, 1. travnja 2020.
Prot.: 318/2020.

SVIM ŽUPNIM UREDIMA
MOSTARSKO-DUV ANJSKE i TREBINJSKE BISKUPIJE

Velečasni župniče!

U prilogu Vam dostavljamo Uskrsnu poruku našega mjesnoga biskupa, mons. Ratka Perića.

Čestitku pročitajte vjernicima na glavnoj svetoj Misi svetkovine Uskrsa, a na drugim Misama ili pročitajte ili prenesite iz nje one dijelove i misli s čestitkom kako Vam se učini najprikladnijim.

Sretan Uskrs želi Vam osoblje Ordinarijata.

Uz iskrene pozdrave

Don Željko Majić
generalni vikar

USKRSNA ČESTITKA, 2020.

Braćo svećenici, redovnici i redovnice, poštovani vjernici!

Red je i dužnost uputiti Kristovim vjernicima u ovim biskupijama iskrenu čestitku za Uskrs u ovom vrtlogu pandemije i panike kada nam pred očima lebdi nevidljiv i nečujan, a opasan virus, koji napada sav naseljeni svijet na zemlji. Od početka godine, kada se o ovom uvezenu virusu počelo govorkati: oko 256.000 zaraženih, 11.000 umrlih, 90.000 izliječenih. Ali krivulja ubrzano raste svake sekunde tako da je samo elektronično računalo može pratiti u stopu. Za sada lijeka ni na vidiku, osim karantene i sličnih stožernih uputa. Zato su i pravila ponašanja promjenljiva, uglavnom se pooštravaju.

Nešto slično, prema internetu, samo s kudikamo tragičnijim posljedicama, doživjeli su naši pradjedovi prije stotinu godina u vrijeme zarazne „španjolice", koja je trajala od ožujka 1918. do lipnja 1920. - 27 mjeseci, i bacila u grob najmanje 50 milijuna ljudi na zemlji od svega 600 milijuna koliko ih je u vrh glave moglo biti u tadašnjem svijetu.

Isti internet - prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji - kazuje da je godišnje do 50 milijuna pobačaja, tj. začetih ljudskih bića kojima se u prvim mjesecima u majčinoj utrobi hotimično (nekad i nehotično) prekida razvojni put u punu egzistenciju, iako im Bog daje puno pravo na život. Tomu „užasnu zločinu", kako ga naziva Drugi vatikanski konci! (Gaudium et spes, 51), u službi su tolike osobe i ustanove koje odlučuju o životu tek začeta čeda, a koje majci daju „pravo" da ubija plod utrobe svoje!

A nad svima nama zapovijed Božja sa Sinaja grmi: Ne ubij! Ni začeto ni rođeno! Kao da ljudski život, razvijen od 60 godina, i onaj još nerazvijen od 60 dana, nije jednake časti i prava pred Bogom, jer se radi o začetu tijelu, ulivenoj duši, dakle ljudskoj osobi! Nad svakim se novim brojem umrlih tisuća od koronina virusa stresemo, a nad tolikim milijunima u godini pobačajem ubijenih - uopće se ne zaprepašćujemo. Nije uputno ni spominjati.

Gospodin Isus, Druga Božanska Osoba Presvetoga Trojstva, utjelovio se prije dvije tisuće godina da nas pouči da po Božjem planu, osim prve faze, tj. u majčinoj utrobi začeta života božanski određena da se razvija 9 mjeseci do rođenja, i druge faze, tj. života rođena djeteta u obitelji božanski određena da se fizički razvija do 23. ili 24. godine, a duševno svega vijeka svoga, odnosno da je „zbroj naše dobi 70 godina, ako smo snažni i 80" (Ps 90,10), postoji i treća faza, ona najvažnija, prekogrobna, nebeska. U nju, nakon diobe duše od tijela, bolne smrti, odlaze besmrtne duše, a tijela će se, uskrsnula iz praha zemaljskoga, nakon Sudnjega dana sjediniti s dušama tako da će svi izići iz grobova: „koji su dobro činili - na uskrsnuće života, a koji su radili zlo - na uskrsnuće osude" (Iv 5,29). Pa, kada vidimo kakvih sve zlotvora ali kudikamo više dobrotvora ima na zemlji, ovu nam lsusovu istinu o zagrobnu postojanju i razlučivanju naučava ne samo zdrava vjera, nego nas uvjerava i zdrav razum!

I Gospodin lsus prođe sve tri ljudske faze: Majka ga je Marija s najvećom ljubavlju nosila i pod srcem čuvala. A kada dođe na svijet, digoše se Betlehemćani i otjeraše ga da se rodi „ u jaslama" (Lk 1,12). Herodovci pobiše sve muškiće u Betlehemu i po svoj okolici (Mt 2,14) samo da im On ne utekne. A uteče, zahvaljujući sv. Josipu i njegovu Anđelu čuvaru. Nazarećani ga odlučiše strmoglaviti (Lk 4,29), ali On prođe između njih i ode! Samarijanci mu ne dadoše konačišta (Lk 9,53), On s apostolima ode u drugo selo! Jeruzalemci - svećenički kajfinovci i politički pilatovci - konačno ga dogovorno pribiše na križ (Iv 19,16).

A učenici? - Juda poljupcem izdaje (Lk 22,48). Petar niječe li, niječe (Lk 22,61). Toma napušta družinu i vraća se u Galileju. Jedva ga našli do tjedan dana. Ostali apostoli „svi ga ostaviše i pobjegoše" (Mk 14,50). Opće rasulo, kao izgubljeni i izbezumljeni. Nema ih, osim lvana, do nedjeljnoga jutra.

A On, Bogočovjek, božanski i ljudski nevin, prikazavši Ocu nebeskomu neizmjernu žrtvu za sve nas grješnike, svojom smrću pobijedi našu smrt i grijeh, a svojim uskrsnućem obnovi nam život!

Molimo Njegovu Majku, koju je s Križa i nama dao za majku i koja je s Njime dušom i tijelom nebeskoj slavi, da nam ojača vjeru u jedinoga Otkupitelja, umnoži krjeposti i učvrsti nadu.

Sretan Uskrs svima u zemaljskoj prolaznoj borbi za nebeski neprolazan ·život vječni!

Mostar, o Josipovu 2020.

Ratko Perić, biskup

Natrag